Podrijetlo roda Rucevic

PUT U RODOSLOV

Uvjetno izgovoreno: svi znaju za roditelje, puno njih za bake i djedove obaju roditelja, sve manje ih zna za prabake i pradjedove, a od poznavanja praprabaka i prapradjedova upada se u sve veće neznanje, dok ono sve što je dalje od toga postaje nemoguća misija i tu u načelu prestaje svaka sustavna usmena predaja. Ako i tada prevlada znatiželja o svom podrijetlu postaje se dostojan krenuti nedovoljno obilježenim putovima istraživanja vlastita rodoslovlja. Oni uvijek počinju propitivanjem roda, te poznatih starina i svih susretljivih znalaca i kazivača, a zatim prelistavanje svih vrsta Matičnih knjiga, Staležnika zvanih Status Animarum (Stanje duša) u župnim uredima. Matične knjige su javni dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje i smrt te svakom rodoslovcu najtočniji izvor podataka prilikom istraga svoga roda. Ne treba zanemariti niti pregled groblja i spomenika u njima. Uz to su dobrodošle i sve rodoslovne teme iz časopisa i knjiga, a svakako i pregledavanje školskih i telefonskih imenika, kao i zapisa u mnogim arhivima, gruntovnicama i katastrima te uvid u slike u obiteljskim albumima. Nije na odmet prelistati vojne pismohrane, statistike popisa stanovništva i mnoge zemljovide svih vrsta. I gdje sve ne? No, sigurno uvijek stazama zanimljivim iznad svega!?

Takve staze je najljepše ovjekovječio legendarni crnački pisac Alex Haley iz Tennesee-a u svom romanu »Roots« u kojem prati zanimljiv rodoslov glavnog lika zvanog Kunta Kinta, i to sve od maštovitog bivstva u Africi, preko svih užasa dvostoljetnog ropstva u Americi, do izborenja slobodarskog etnikuma Afroamerikanac kao konačnost. Taj njegov roman »Korijeni« pokrenuo je sveopću lavinu rodoslovnih istraga diljem svijeta. Hvala mu za to! Od tada u svakom rodu svatko ima svoga Kunta Kintu, što svaki rodoslovac treba primiti kao pohvalu!

Nova pisanja rodoslova su danas ipak jednostavnija, jer tehnologija trećeg tisućljeća puno je pretraga unijela u vlastite domove te su lutanja po pismohranama bitno manje potrebna, a i u njima su podatci pristupačniji i sve više na mikrofilmovima ili na elektronskim zapisima. Potrebno spomenuti je i Mormone iz Salt Lake Cityja u USA koji danas ne samo iz vjerskih razloga, nego i znanstvenih, popisuju sve stanovništvo svijeta koje življaše ili danas živi na planeti Zemlji.

Zbog novina današnjeg doba nauk o izradi rodoslova zanimljivo pratiti je radove mlađih istraživača na www.rodoslovlje.hr iz Hrvatskog rodoslovnog društva »Pavao Ritter Vitezović«, gdje se pod Rodoslovni izvori, autora g. Gordana Gledeca, nalazi nekoliko poveznica sa sustavnim popisom i opisom dokumenata važnih za odgovor na pitanje: Kako u izradu rodoslova? te, naravno, i mnogo radova onih od nas koji smo još uvijek u najboljim godinama života, kao i puno potrebitih članaka iz danomice izlazeće genealoške literature!

Vrh stranice